Problemi kada je vitamin b6 u deficitu u organizmu

Ima niz zdravstvenih stanja koja se i danas povezuju uz nedostatak piridoksina (vitamin b6) u organizmu. Dodaci piridoksina učinkoviti su u prevenciji i liječenju nedostatka piridoksina i neuritisa zbog neadekvatnog unosa prehranom, određenih stanja bolesti ili nedostatka izazvanog lijekovima kao što su izoniazid ili penicilamin. Dodaci prehrani trebaju se uzimati pod vodstvom kvalificiranog zdravstvenog radnika. 

  • Napadi ovisni o piridoksinu (vitamin b6) u novorođenčadi

Napadi ovisni o piridoksinu u novorođenčadi mogu rezultirati uporabom visokih doza piridoksina u trudnica ili majki ili autosomno recesivnom (genetskom) ovisnošću o piridoksinu. Napadaji u novorođenčadi koji su uzrokovani ovisnošću o piridoksinu mogu se brzo kontrolirati putem intravenske primjene piridoksina (vitamin b6) od strane kvalificiranog zdravstvenog radnika. 

  • Predmenstrualni sindrom (PMS)

Postoje neki dokazi da uzimanje piridoksina (vitamin b6) oralno može poboljšati simptome PMS-a poput mastalgije (bol u dojkama ili osjetljivost) i depresije ili anksioznost povezanu s PMS-om kod nekih pacijenata. Potrebna su daljnja istraživanja prije donošenja zaključka.

  • Akatizija (poremećaj kretanja)

Neki lijekovi na recept zvani neuroleptici, koji se koriste u određenim psihijatrijskim uvjetima, mogu uzrokovati poremećaje kretanja kao neželjenu nuspojavu. Tako je vitamin b6 proučavan za liječenje akutne akatizije izazvane neuroleptikom u bolesnika sa šizofrenim poremećajima. Preliminarni rezultati pokazuju da bi visoke doze vitamina b6 mogle biti korisni dodaci dostupnim tretmanima, možda zbog njegovih kombiniranih učinaka na različite sustave neurotransmitera. Za potvrdu ovih rezultata potrebna su daljnja istraživanja. 

  • Prevencija Alzheimerove bolesti

Hiperhomocisteinemija (visoka razina homocisteina u krvi) faktor je rizika za Alzheimerovu bolest. Pokazalo se da je uzimanje dodataka piridoksina (vitamin b6) samostalno ili u kombinaciji s folnom kiselinom učinkovito za snižavanje razine homocisteina. Međutim, nije jasno da li snižavanje razine homocisteina rezultira smanjenim rizikom od Alzheimerove bolesti. Dok ne postanu dostupni konačni podaci, trenutna preporuka je probir 40-godišnjih muškaraca i 50-godišnjih žena na hiperhomocisteinemiju. Potrebna su daljnja istraživanja prije donošenja zaključka. …